Obrada zemljišta kao najstarije agrotehničke mere

 

Ručno obrađivanje zemljišta, danas ne zahteva invanzivne tehnike već upotrebu savremenih alata, dizajniranih tako da poboljšaju tehniku obrađivanja zemljišta.Ovakvi alati trebaju da omoguće minimalni uticaj na zemlju. Zapravo, jedna od najstarijih agrotehničkih mera jeste obrađivanje zemljišta čime se započinje proces gajenja biljaka i biljne proizvodnje. Ovim merama omogućuju se povoljne osobine zemljišta, a mi ćemo vam u narednom tekstu predstaviti modernog naslednika ašova – Irgot riljač

 

Irgot - Plastenički zasad - radost za sve generacije

Source:freepik

 

Kako bi proizvodni potencijal useva došao do punog izražaja potrebno je primeniti niz  agrotehničkih mera od kojih su najpoznatije obrada zemljista, đubrenje, setva, sadnja kao i tretiranje protiv korova, itd. Naime, kada je reč o ručnom obrađivanju zemljišta, na njega se vrši mehanički uticaj uz pomoć oruđa za rad koji zavisno od svoje namene seku zemljište, sitne ga i drobe, rastresaju i prevrću. Uz pomoć namenskih alata zemljište se obrađuje do one dubine do koje dopiru radna tela alata ili se zemljište na drugi odgovarajući način mehanički tretira. U obrađenom zemljištu se pospešuju pojedini oksidacioni procesi, koji utiču na intenzivniji rad mikroorganizama, što direktno utiče na plodnost tla. Kada je reč pogotovo o manjim tretiranim površinama koje služe u svrhu održivosti plastenika ili dvorišnih bašti, agrotehničke mere su prilagođene novoj generaciji oruđa za rad, među kojima je i inovativni riljač.  

 

Kompleksnost zemljišta u smislu tipografije, klimatskih uslova i drugih vegetacionih faktora znači da se svako obrađivanje zemljišta prilagođava ovim uslovima. Osim toga, biljna proizvodnja potražuje, kao što smo rekli, odgovarajuće alate za rad, kao i samu energiju i vreme, kako bi se stvorili optimalni uslovi zemljišta za razvoj biljaka.

Riljanje zemljišta Irgot alatom

Irgot proizvodi su specijalno prilagodili svoju namenu potrebama domaćeg regiona, poboljšavajući tradicionalan dizajn ručnih poljoprivrednih alata. Ova nova generacija alata omogućuje jednostavno ručno obrađivanje zemlje i pogoduju svima koji se bave organskom proizvodnjom. Kada je reč o riljanju, kao obliku dubinske kultivacije, Irgot riljač svojim mehaničkim dejstvom na zemljište dovodi do njegovog prevrtanja, drobljenja i sitnjenja, čime razbija kapilarne pore i zemljišnu pokoricu. Specijalno dizajnirane vile se zabadaju u zemlju i pod pritiskom je drobe i sitne. Ručno obrađivanje zemlje na ovaj način povećava zapreminu zemljišta u odnosu na neobrađeno i do 50%.

 

Riljač ima i direktan uticaj na uništavanje korova, jer prekida njegov rast i razvoj. Zubci na radnoj osnovi koja ima širinu 30 cm ili 50 cm, čupaju korov i zatrpavaju ga na većoj dubini ili ga pak vade na površinu zemljišta. Dve dimenzije riljača određuju visinu zubaca pa je tako manji riljač opremljen vilama dužine 21,5 cm, dok veći riljač ima vile 25 cm dužine. Dubina ovako kultivisanog zemljišta je nešto plića i koristi se sa namerom da se stvori rastresit površinski sloj zemljišta.

 

Inovativni riljač domaće proizvodnje - Irgot

 

Ručno obrađivanje zemlje ovako treba da omogući kvalitetnu predsetvenu pripremu zemljišta ili da onemogući izrastanje korova. Za razliku od obrađenog zemljišta, neobrađeno tlo je uglavnom tvrdo i zbijeno od gaženja. Staze u staklenicima imaju zbijeno tlo, dok na otvorenim površinama kiša, takođe, dovodi do zbijenosti tla. Upravo tada svoj doprinos ima riljanje kako bi se tokom prevrtanja zemlje olakšao protok vazduha i vode u obrađeno zemljište. 

 

Freza ili rotaciona sitnilica 

U smislu plićeg obrađivanja zemljišta ubrajamo i freziranje. Freza je još jedna alatka za ručno obrađivanje zemlje kojom se vrši plitka obrada zemljišta, a koristi se:

 

Freziranje zemljišta radi finog međurednog usitnjavanja tla - Irgot

Source:news.emory.edu

 

Za ručno obrađivanje zemlje najpogodniji su ravne do blago nagnute reljefne površine koje se kotinuirano koriste za biljnu proizvodnju te se u ovakve obradive površine ubrajaju:

 

Osobine ručno obrađenog zemljišta 

 

Važnost obrađivanja zemljište se ogleda u njegovim kako fizičkim tako i hemijskim i biološkim osobinama. Neposredan uticaj obrade se ogleda u promenama na nivou fizičkih osobina. Kao što smo ranije rekli ručno obrađivanje zemlje može biti u vidu sitnjenja, drobljenja, rastresitosti i slično. Međutim, ručno obrađivanje zemlje ima i posredan uticaj na osobine obrađenog tla koje na taj način popravlja svoju strukturu:

 

Sve ovo doprinosi da se dodatno poveća biološki potencijal zemljišta kako bi biljne kulture bile naprednije. 

 

Primer kvalitetno obrađenog zemljišta - puna korpa organski uzgojenog povrća - Irgot

Source:freepik

 

Ručno obrađivanje zemlje ima i svoje nedostatke jer je obrađeno zemljište izloženo uticaju jače erozije vodom i vetrom. Dalje, obrađeno tlo dovodi do ubrzanog gubitka humusa, a razlog smanjenog sadržaja humusa u zemljištu je uglavnom manjak đubrenja organskim đubrivima. Međutim, višegodišnja obrada zemljišta uz manjak organskih materija, može dovesti i do kvarenja strukture zemljišta.  

 

U svakom slučaju, primena alata sa inovativnim tehničkim poboljšanjima, uvek može biti dobar izbor za rad na manjim zemljišnim površinama čime se najlakše može proveriti njihov uticaj na određene agrotehničke mere. Bilo da se već bavite vrtlarskim radovima ili tek planirate da otkrijete sve prednosti obrađivanja svoje bašte ili plastenika, preporučujemo vam da se oko dodatnih pitanja informišete ovde.

 

 

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена.